Amerikanski vrtovi
Opatija ima svoj tajni vrt, zelenu oazu mira skrivenu usred gradske gužve, s jedinstvenim pogledom na Kvarner. Ime joj je – Amerikanski vrtovi.
Na više od osam tisuća kvadratnih metara prostire se raskošni perivoj, smješten sasvim nadomak centra Opatije i gradskog kupališta Slatina, ali kao obavijen nevidljivom opnom mirnoće, tišine i spokoja. Desetljećima nedostupni javnosti, Amerikanski vrtovi nedavno su otvorili svoja vrata posjetiteljima, koji prolaskom kroz monumentalna vrata postavljena na kamenim stupovima uranjaju u more brižljivo očuvane vegetacije, osmišljene upravo za opuštanje „duha i tijela“.
Gotovo puno stoljeće duga je povijest Amerikanskih vrtova, a započela je „dvostrukom ljubavnom pričom“. Bogati trgovac slavnom szegedinskom paprikom, Mađar Michael Paulus Kuczor, stigao je dvadesetih godina prošlog stoljeća u Opatiju kao jednu od najpoznatijih europskih destinacija, gdje se „zaljubio“ u fantastičan pogled sa zelenih terasa smještenih malo iznad opatijskog centra. Na tom je mjestu naumio realizirati svoj san u kojem mu se ukazao anđeo među cvijećem i fontanama i obećao mu pomoć pri uređenju velebnog vrta. U blizini je živjela Hilda von Hortenau, povezana s austrijskom carskom obitelji, kao plod (vanbračne) veze nadvojvode Otona Habsburškog, nećaka cara Franje Josipa i bečke primabalerine Marije Schleinzer. Upravo će ona biti Kuczorov „anđeo pomagač“, jer 1922. godine Opatijka plemićke krvi udala se za pustolova što je iz rodne Mađarske preko Pariza stigao do Amerike gdje je pokrenuo uspješnu trgovinu začinima i zaslužio nadimak „Kralj paprike“.
Bračni par, mađarski „kralj“ i austrijsko-opatijska plemkinja u realizaciji svog nauma o izgradnji najljepšeg botaničkog parka u ovom dijelu Europe na kupljenom brdašcu raznijeli su stijene minama, dopremili zemlju kočijama i na 30 tisuća kvadratnih metara uredili polukružne terasaste vrtove.
Trgovački duh nije Kuczora napustio u Opatiji, već je pet lira naplaćivao ulaz u botanički vrt koji je ubrzo stekao slavu zbog prekrasnog pogleda na Kvarner, ali i pomno osmišljene parkovne arhitekture u kojoj su se mogle pogledati gardenije, kamelije, magnolije, australske agave, eukaliptusi, ali i vinogradi te tisuće ruža. Naravno, i paprika, zahvaljujući kojoj je i stekao ugled i bogatstvo.
U samo 15 godina, od 1926. do 1941., koliko je vrt bio otvoren javnosti dok njegov osnivač nije napustio Opatiju, stvorena je prava zelena oaza mira i tišine u srcu grada. Novine su je nazvali Semiramidinim vrtovima, prema jednom od svjetskih čuda, a građani su se odlučili za drugo ime, temeljeno na Kuczorovoj prošlosti. Ono se zadržalo i do danas – Amerikanski vrtovi.
